Milijarde od gastarbajtera – put u propast

0

Hrvatski gastarbajteri su prošle godine u domovinu poslali rekordnih 2,12 milijardi evra. U Srbiji, BiH ili na Kosovu su iznosi još veći. To nikako nije dobra vest jer iseljavanje na dugi rok znači propast ekonomije.
Hrvatski građani u inostranstvu svake godine šalju sve više novca „kući“. Baš kao nekad u Jugoslaviji, gastarbajteri izdržavaju ili pomažu svoju rodbinu obilno. Samo u odnosu na 2016. godinu, prema podacima Hrvatske narodne banke, cifra koju su preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 miliona evra prvi put premašivši svotu od dve milijarde evra. To je daleko veća svota od one koje je Hrvatska zabeležila u direktnim stranim ulaganjima u 2016. godini od 1,7 milijardi.

No, te su doznake samo one koje beleži statistika. Tome valja pridodati da je hrvatska Vlada još pre dve godine procenila da iseljenici u gotovini u Hrvatsku donesu više od milijardu evra, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u „stari kraj“ koja se zapravo ne može izračunati.
Količina novca ne čudi kada se prisetimo podataka da se iseljavanje ubrzava. Sa 13.000 zvanično iseljenih 2011. godine, nakon ulaska u EU, stigli smo na više od 39.000 iseljenih prema zvaničnim podacima, dok je stvarna brojka bliža 80.000. Međutim, postoji velika razlika između Hrvatske i bivše Jugoslavije.

Sve manje rođenih

Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. Prema podacima koje je portal mojevrijeme.hr pronašao u izveštajima Svetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine, 1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51 odsto vrednosti izvoza jugoslovenske industrije.

Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega petnaestak odsto hrvatskog izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Iako u iseljavanju prednjače muškarci, sve više iseljenika odlazi s porodicama ili zasnivaju porodice u inostranstvu te ne planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Prošle godine je u Hrvatskoj rođeno najmanje dece u poslednjih 100 godina, svega 36.647.
Sve je to put u propast, upozorava u razgovoru za DW profesorka Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. „Dugoročni neto efekt priliva sredstava s jedne strane i gubitka ljudi s druge strane je sigurno negativan, iako u kratkom i srednjem roku ima pozitivni učinak na BDP i životni standard dela stanovništva u Hrvatskoj“, kaže ona.

„Stope rasta hrvatskog BDP bile bi znatno niže, a razmere siromaštva znatno veći, da iseljena Hrvatska ne šalje novac članovima porodica i da iseljenici ne troše deo inostranih zarada tokom godišnjeg odmora provedenog u Hrvatskoj. Na taj način kroz rast potrošnje hrvatska država ubire i veće poreske prihode od PDV-a kao najizdašnijeg javnog prihoda“, kaže Ivanov.

Penzioni sistem puca po šavovima

„Iseljavanje stanovništva dugoročno deluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a penzioni i zdravstveni sistemi pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava – smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji“, dodaje naša sagovornica.
Ivanov kaže da državu čine ljudi bez kojih Hrvatska ostaje, ne radeći ništa da privuče strance iz siromašnijih zemalja na svoje tržište rada. „Ujedno, doznake porodice iz inostranstva – uz socijalne transfere države – svakako su faktor koji demotiviše deo stanovništva da postanu aktivni učesnici na hrvatskom tržištu rada.“

I druge zemlje bivše Jugoslavije u sličnoj su situaciji. Dok su prema podacima Eurostata za 2016. godinu doznake iz inostranstva u Hrvatsku činile 4,3 odsto BDP-a (a gruba računica govori da će za 2017. godinu verovatno premašivati pet odsto), doznake iseljenika iznosile su 8,4 posto BDP-a Srbije, 9,9 posto BDP-a Crne Gore i čak 14,7 posto BDP-a Kosova. Doznake 1,7 miliona ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, koji sada žive u 51 zemlji sveta, povećale su BDP matice za čak 10,9 odsto. A to su samo doznake koje su išle preko računa, gotovinu je nemoguće izbrojati.

Iako podaci za Hrvatsku u poređenju s istočnim okruženjem zvuče još i dobro, Hrvatska je uz Letoniju najviše zavisna od doznaka iz inozemstva od svih članica Evropske unije. Doznake iseljenih Slovenaca, recimo, iznosile su svega 2,4 odsto BDP-a te zemlje, a prosek EU je 0,7 odsto.

Balkan

POSTAVI ODGOVOR

*