SARAJEVO: Hoće li negiranje genocida postati krivično djelo u BiH?

0

I dalje je nejasno ko je u Savjetu ministara podržao da negiranje genocida bude dio Nacrta izmjena Krivičnog zakona BiH. Srpski ministri predvođeni Mirkom Šarovićem tvrde da su u načelu glasali Za, ali da sa predloženim izmjenama nisu saglasni. Da negiranje genocida ne može biti dio Krivičnog zakona BiH jedinstveni su Udruženja žrtava rata iz Srpske, ali i politički predstavnici.

Da se o genocidu više ne može razgovarati ni raspravljati ukoliko mišljenje nije u saglasnosti sa presudama suda u Hagu, a da se ne rizikuje zatvorska kazna – stoji u Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH. Za takav tekst su u Savjetu ministara glasali i srpski ministri. Danas kažu da je to bilo uslovno glasanje. Šta to tačno znači, Mirko Šarović je pokušao da objasni.
„U načelu mi smo usvojili ovaj zakon, ali vršimo selekciju primjedbi jednih, drugih, trećih, mi smo ostavili sat i po oko ovog Zakona. Samo u slučaju ako je verzija onakva kako sam ja saopštio, on može da ide u Savjet ministara sa srpskim glasovima, bez toga ne može da ide u tu proceduru“, rekao je Šarović.

U narednih nekoliko dana, kaže Šarović, tekst zakona će biti dostupan javnosti, kada se, tvrdi, u obzir uzmu primjedbe svih ministara sa sjednice. A srpski ministri su, dodaje, insistirali da se usvoji primjedba Ministarstva pravde Republike Srpske, koja ukazuje na to da je tema genocida u okvirima krivičnog zakona, nadležnost entiteta. Samim tim, nemoguće je odrediti zatvorsku kaznu od pet do 10 godina zatvora za negiranje genocida, jer to nije nadležnost BiH. Hoće se razmatrati primjedbe sa sjednice, kaže ministar pravde BiH Josip Grubeša, ali…

„Pogledaću koji su to prijedlozi. Ako budu prihvatljivi Ministarstvu pravde, oni će biti uvršteni. Ako ne budu prihvatljivi, prijedlog ide onakav kakav je dalo Ministarstvo pravde jer je zakon Ministarstva pravde“, kaže Grubeša.

Kako je Šarović shvatio da je dobra ideja da da blanko glas, a da potom popravlja sadržaj zakona, ni pravnim stručnjacima nije jasno. U Savjetu ministara se po Ustavu glasa, ili za, ili protiv neke odluke, bez uslovljavanja.

„Ukoliko je bilo tako nečega u postupku donošenja akta u SM sa kojim se hoće ići u Parlamentarnu skupštinu, onda tako nešto ne može biti upućeno u parlamentarnu proceduru nego SM mora da zasjeda, da raspravlja i onda donese odluku, na način da se glasa za ili protiv bez uslovljavanja“, ističe Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

RTRS

POSTAVI ODGOVOR

*